Fenomen zvani „maxxing“: Opasni trend koji tera mlade na ekstremne promene

Redakcija Redakcija
14. jul 2026. 15:29
Foto: Envato
Foto: Envato

Fenomen „maxxing-a“ je duboko ukorenjen u modernoj internet kulturi, a njegovi koreni zapravo potiču iz gejminga. U video igrama, termin označava maksimizaciju statistika karaktera (snaga, inteligencija, brzina) kako bi se postigao najbolji mogući rezultat. Danas su mladi taj koncept preneli na stvarni život, posmatrajući sebe kao projekte koje treba neprestano „optimizovati“.

Šta je „maxxing“ i kako je osvojio društvene mreže?

„Maxxing“ je novi i sve prisutniji trend na društvenim mrežama koji podstiče mlade da sprovode drastične promene u izgledu, ali i ponašanju, kako bi dostigli visoko idealizovane i često nerealne standarde. Ovaj fenomen je naročito raširen među tinejdžerima i mladim odraslima, koji pod pritiskom društvenih očekivanja i algoritama pribegavaju intenzivnim režimima ishrane, estetskim zahvatima i značajnim promenama stila, sve u cilju postizanja „savršenog“ izgleda.

Važno je napomenuti da se unutar ovog trenda pravi razlika između softmaxxing-a (blaže promene poput nege kože, promene frizure i redovnog vežbanja) i hardmaxxing-a (drastične mere poput upotrebe steroida, estetske hirurgije i ekstremnih restrikcija u ishrani).

Da li se odnosi samo na izgled?

Iako je najpoznatiji po opsesiji fizičkim izgledom (poznatoj kao „looksmaxxing“), ovaj fenomen se proširio na gotovo sve segmente života. Mladi danas pokušavaju da „maksimizuju“ svaki aspekt svog postojanja, često gubeći meru:

„Moneymaxxing“ (ili Hustlemaxxing): Opsesivna težnja ka brzom bogaćenju i sticanju finansijskog statusa u ranim godinama, često pod uticajem influensera koji promovišu kriptovalute, dropshipping i rad od 16 sati dnevno. Ovo stvara ogroman pritisak na tinejdžere da već sa 18 godina moraju biti finansijski nezavisni.

„Brainmaxxing“: Pokušaj maksimizacije kognitivnih sposobnosti. Iako čitanje i učenje zvuče pozitivno, u ekstremnim oblicima mladi posežu za sumnjivim suplementima ili drastičnim rutinama uskraćivanja sna kako bi više radili.

„Sleepmaxxing / Healthmaxxing“: Mikro-menadžment zdravlja gde se svaki otkucaj srca, sat sna i uneti mikronutrijent prate putem pametnih uređaja. Iako deluje zdravo, često vodi u ortoreksiju (opsesiju zdravom ishranom) i hipohondriju.

„Statusmaxxing“: Ponašanje usmereno isključivo na podizanje društvenog statusa, broja pratilaca i kreiranje iluzije luksuznog života na mrežama.

Mračna strana trenda i posledice po mentalno zdravlje

Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posledice koje maxxing može imati po mentalno zdravlje mladih. Algoritmi na mrežama poput TikToka kreiraju takozvane „eho komore“, gde su mladi neprestano izloženi sadržaju koji ističe njihove mane.

Konstantan pritisak da se kontinuirano unapređuju izaziva duboko nezadovoljstvo sobom, anksioznost, depresiju i telesnu dismorfiju (opsesivno fokusiranje na zamišljene ili minimalne mane na telu). Kod mladića, ovaj trend je doveo do porasta bigoreksije (mišićne dismorfije) – patološkog straha da nisu dovoljno mišićavi. Psiholozi ističu da je ključno razvijati zdrav i realan odnos prema sopstvenom telu, kao i negovati raznovrsne pojmove lepote i uspeha, umesto slepog praćenja štetnih i nerealnih trendova.

Uloga roditelja, edukatora i društva

Roditelji i edukatori imaju presudnu ulogu da prate ovaj trend i otvaraju dijalog sa mladima o pritiscima koje doživljavaju. Zabrana društvenih mreža retko daje rezultate. Umesto toga, potrebno je razgovarati o tome kako algoritmi funkcionišu i kako se profitira na nesigurnostima tinejdžera. Edukatori im moraju pružiti podršku u izgradnji samopouzdanja, koje se ne temelji isključivo na izgledu ili produktivnosti.

Društvo u celini treba da podigne svest o rizicima koje ovakvi trendovi nose i da promoviše zdrave, realne modele lepote i uspeha.

Put ka autentičnosti

Važno je da svi akteri u društvu, od porodice, preko škola, do medija, prepoznaju opasnosti koje trend „maxxing-a“ nosi i da zajednički rade na stvaranju okruženja koje podržava autentičnost i zdrav razvoj mladih. Ljudsko biće nije softver koji stalno zahteva novu nadogradnju (update). Samo kroz edukaciju, digitalnu pismenost i otvoreni razgovor možemo da pomognemo mladima da se oslobode pritisaka i izgrade pozitivan, saosećajan odnos prema sebi.

Još uvek nema komentara.

Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme

Ostavite komentar