U Hagu u sredu presuda Hašimu Tačiju, na Kosovu nezapamćen pritisak na sud

U Hagu će sutra u 10 sati biti izrečene presuda komandantima “Oslobodilačke vojske Kosova”, na suđenju koje traje od 2020. godine. Nekadašnjem predsedniku i premijeru Kosova i ratnom komandantu OVK Hašimu Tačiju, kao i Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju, bivšim komandantima OVK optuženim za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.
Taj događaj kosovski Albanci očekuju na trgovima svih gradova u Pokrajini gde se već danima podgreva atmosfera napetosti.
Na zgradama mnogih opština još juče su osvanule ogromne zastave “Oslobodilačke vojske Kosova”. Na gotovo svim trgovima digitalni satovi odbrojavaju minute do presude. Ističu se i imena i fotografije haških sudija u procesu komandantima OVK.
Kosovska policija je objavila rasporede svojih jedinica koje će blokirati brojne saobraćajnice. Danima se na trgovima održavaju koncerti na kojima se izvode pesme posvećene OVK i Hašimu Tačiju.
Kosovski premijer Aljbin Kurti, koji je ranijih godina bio uzdržan kada je u pitanju proces u Hagu na kojem se sudi njegovim političkim protivnicima, sada je oštro osudio pokušaj, kako je rekao, da se sudi “oslobodilačkoj borbi kosovskih Albanaca”.
I Ramuš Haradinaj i Alijansa za budućnost Kosova pokušavaju da politički iskoriste ove proteste, pa su predložili Hašima Tačija za predsednika Kosova.
U Prištini je već održan veliki skup podrške optuženima, na kojem su hiljade ljudi tražile njihovo oslobađanje. Zastave Albanije, portreti bivših komandanata OVK i poruke da je proces protiv njih „nepravda“ dominirali su centralnim gradskim trgom.
Za sutra je najavljen novi veliki marš podrške, koji bi trebalo da okupi učesnike iz različitih delova Kosova. Američka ambasada u Prištini upozorila je na mogućnost masovnih okupljanja, zatvaranja puteva i ozbiljnih saobraćajnih problema, uz preporuku američkim građanima da izbegavaju područja protesta.
Najvažniji signal stiže iz NATO-a. Generalni sekretar Mark Rute poručio je da će KFOR, bez obzira na ishod presude, nastaviti da održava bezbedno okruženje za sve stanovnike Kosova.
Politički rizik zato nije toliko u samom protestu koliko u mogućoj reakciji na presudu. Oslobađajuća presuda mogla bi biti predstavljena kao potvrda kosovskog narativa o OVK, dok bi osuđujuća mogla izazvati osećaj kolektivnog poniženja među delom albanske javnosti. U oba slučaja postoji prostor za ekstremističku mobilizaciju.
Posebno je osetljiv sever Kosova, gde bi svaka provokacija, incident ili pokušaj povezivanja protesta sa Srbima mogao brzo da se zakomplikuje.
Ovo je epilog procesa koji traje od novembra 2020. godine. Tužilaštvo je za optužene, koji se terete po 10 tačaka za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti nad Srbima, Romima i političkim protivnicima, zatražilo zatvorske kazne od po 45 godina.
Reakcije vlasti, međunarodne zajednice i ambasada
Sa druge strane, strane ambasade (Kvinte) pozvale su na suzdržanost i poštovanje pravosudnih institucija, ističući da je preka potreba izbeći bilo kakve incidente.
Zbog visokog rizika od destabilizacije i potencijalnih nereda, međunarodne bezbednosne snage podigle su stepen pripravnosti.
Međunarodni i lokalni analitičari ukazuju da će presuda nositi ogromne političke posledice bez obzira na ishod.
Osuđujuća presuda bi, prema oceni stručnjaka, izazvala masovni revolt i politički rizik na Kosovu, gde se OVK smatra temeljom državnosti.
Oslobađajuća presuda dovela bi do trijumfalizma u Prištini, ali i do oštrih osuda iz Beograda, gde se upozorava da bi to značilo „legalizaciju zločina i nekažnjivost za stradanja nevinih žrtava“.
Kosovski mediji stvaraju atmosferu nacionalne homogenizacije i odbrane „čistote rata“, dok svetske novinske agencije i analitički mediji događaj posmatraju kroz prizmu stabilnosti Balkana, političkog testiranja pravosuđa i istorijske odgovornosti.
Kosovski albanski mediji izveštavaju o protestu i presudi sa izrazitim emotivnim i patriotskim nabojem. „Sloboda ima ime“ je najčešći naslov uz intenzivno prenošenje poruka organizatora protesta, ističući da se u Hagu ne sudi pojedincima, već celokupnoj borbi Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) za oslobođenje od srpskog režima.
Detaljno se izveštava o organizovanom dolasku građana iz svih delova Kosova, dijaspore (Švajcarska, Nemačka) i Albanije.
U komentarima i gostovanjima u medijima, Specijalizovana veća se često nazivaju „mononacionalnim, nepravednim i političkim sudom“ koji pokušava da izjednači agresora i žrtvu.
Zapadni mediji u prvi plan stavljaju zabrinutost Kvinte (SAD, Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Italija) i NATO-a za bezbednosnu situaciju na Kosovu. Ukazuje se na rizik od etničkih tenzija i nereda, naročito na severu Kosova ili u mešovitim sredinama, u zavisnosti od izrečene kazne.
Zapadni novinari ističu da je ovo najvažniji i najkompleksniji proces pred Specijalizovanim većima. Ističe se da je sud stvoren pod pritiskom Zapada upravo da bi se ispitali navodi o zločinima koje je sproveo deo komandnog lanca OVK.
Za razliku od kosovskih medija, strani mediji redovno podsećaju na navode optužnice koji uključuju optužbe za više od 100 ubistava, nečovečno postupanje, mučenja i prisilna nestajanja civila (kako Srba i Roma, tako i albanskih političkih protivnika OVK).





























Još uvek nema komentara.