Šta je kozmetoreksija: Opsesija negom kože koja sve češće pogađa devojčice

Sve veći broj devojčica uzrasta od 7 do 14 godina širom sveta pokazuje zabrinjavajuću i nezdravu opsesiju negom kože i šminkom, što stručnjaci nazivaju kozmetoreksijom. Ovaj fenomen, podstaknut agresivnim marketingom na društvenim mrežama i pritiskom normi u vezi sa izgledom, donosi ozbiljne fizičke i psihološke posledice po mlade, ostavljajući tragove na njihovu osetljivu kožu i narušavajući njihovo samopoštovanje.
Da je interesovanje za kozmetiku uzelo maha i kod najmlađih, potvrđuju i lična iskustva roditelja. Deca su toliko uznapredovala da osmogodišnjakinje već snimaju popularne „Get Ready With Me“ (GRWM) video-snimke, demonstrirajući iznenađujuće veštine šminkanja za svoje godine.
Ovakva preokupacija prerasla je u pojam poznat kao kozmetoreksija, kovanicu reči kozmetika i anoreksija, koja signalizira opsesivnu i kompulsivnu prirodu ponašanja. Stručnjaci ukazuju da deca koriste kreme i serume namenjene isključivo odraslima, troše džeparac namenjen za školski pribor ili ručak na kupovinu novih preparata i postaju izuzetno uznemirena ukoliko propuste samo jedan korak u svojoj složenoj, višestepenoj rutini.
Kako prenosi magazin CNA Women, ovaj trend je problem pretvaranja normalnih odrastajućih nesigurnosti u veštački stvorene probleme koje deca očajnički pokušavaju da isprave. Dermatolozi i psiholozi naglašavaju da ovakvo ponašanje prevazilazi običnu dečju radoznalost i da industrija lepote nalazi načine da komercijalizuje nesigurnost u sve ranijem uzrastu.
Opasnost po dečju kožu: Kada anti-age preparati naprave kontraefekat
Dr Lin Čiam, dermatološkinja sa klinike u bolnici Mount Elizabeth Novena, upozorava da se među mladim pacijentima mogu videti tinejdžerke koje su savršeno upoznate ne samo sa najnovijim kremama i serumima, već i sa laserskim tretmanima, energetskim uređajima, pa čak i botoksom i injekcionim preparatima, tragajući za trendom „staklaste kože“.
Sastojci poput retinoida, jakih hemijskih eksfolijanata (AHA i BHA kiselina), vitamina C i parfema formulisani su za zrelu kožu i mogu ozbiljno oštetiti zaštitnu barijeru dečje kože, izazivajući bolne osipe, alergije i hemijske iritacije. Deci zapravo nije potrebna nikakva složena rutina, već eventualno nežan čistač, osnovna hidrantna krema i krema za sunčanje sa SPF 30 ili višem kada borave napolju.
Uticaj ovog fenomena daleko prevazilazi fizička oštećenja kože. Lim Šun Jin, izvršna direktorka organizacije za rodnu ravnopravnost AWARE, ističe da ovde nije reč o običnoj taštini, već o industriji koja je pronašla način da proda nesigurnost.
Uloga društvenih mreža
Klinički psiholog dr Anabel Čau sa instituta Annabelle Psychology i Čeong Sinji, šefica i viši glavni psiholog u Službi za psihologiju KKH-a, objašnjavaju psihološku pozadinu ovog problema. Dečji mozgovi se još uvek razvijaju, što ih čini impulsivnijim, manje sposobnim za donošenje razumnih odluka i preterano usmerenim na to da impresioniraju vršnjake. Za razliku od ranijih generacija koje su lepotu viđale u retkim časopisima, današnja deca su svakodnevno izložena sadržajima na Instagramu i TikToku. Algoritmi dodatno prilagođavaju i pojačavaju ove sadržaje na osnovu angažovanja korisnika, čime se iskrivljuje realna slika o tome kako zdrava i prirodna koža zapravo izgleda.
Kako roditelji mogu da pruže podršku?
Stručnjaci su saglasni da zabrane i kažnjavanje nemaju efekta i da najčešće izazivaju kontraefekat. Ključ leži u edukaciji i otvorenom razgovoru bez osuđivanja. Roditelji bi trebalo da iskoriste interesovanje dece kao priliku za učenje o digitalnoj pismenosti. Najvažnije od svega jeste da odrasli potvrde vrednost deteta zbog toga ko je ono suštinski, a ne na osnovu spoljašnjeg izgleda, čime se štiti njihovo samopoštovanje od malih nogu.





























Još uvek nema komentara.