Plave zone: Mesta na planeti gde ljudi žive najduže i najzdravije

Redakcija Redakcija
06. avg 2026. 15:07
Foto: Envato

Istraživanja „National Geographic-a“ i demografa identifikovala su pet geografskih regija širom sveta u kojima stanovnici doživljavaju 100. godinu čak deset puta češće nego u drugim mestima, i to uz minimalnu stopu hroničnih bolesti poput raka, dijabetesa i oboljenja srca. Naučnik Den Bjutner utvrdio je da ove geografski udaljene zajednice dele devet ključnih životnih principa, pri čemu ishrana zasnovana na namirnicama biljnog porekla čini čak 95 % njihovog dnevnog jelovnika.

Tri kriterijuma i devet zajedničkih principa

Da bi određeno područje dobilo sertifikat „plave zone”, mora da ispuni tri stroga naučna uslova: pouzdanu i dokumentovanu evidenciju o stopama rođenja i smrti, visoku stopu dugovečnosti na nacionalnom nivou i izuzetnu lokalnu dugovečnost u samoj regiji.

Istraživanja navode da stanovnici ovih mesta žive duže i kvalitetnije zahvaljujući zajedničkom obrascu ponašanja. Taj obrazac uključuje svakodnevni život sa niskim nivoom stresa, umereno i redovno kretanje tokom dana, jasan osećaj svrhe i snažnu društvenu i porodičnu povezanost, piše National Geographic.

Mesta gde se živi dugo i zdravo

  1. Okinava (Japan)

Suptropski arhipelag pod upravom Japana dom je najdugovečnijih žena na svetu. Osnovu njihove ishrane čine okinavski slatki krompir, soja, pelin, kurkuma i gorka dinja (goya). Okinava je ujedno i mesto gde su prva istraživanja „plavih zona” započeta.

  1. Ikarija (Grčka)

Ovo egejsko ostrvo, smešteno osam milja od obale Turske, beleži najniže stope demencije i smrtnosti u srednjem dobu. Dugovečnost meštana povezuje se sa tradicionalnom mediteranskom ishranom, bogatom povrćem i zdravim mastima, uz minimalnu upotrebu mesa i mlečnih proizvoda.

  1. Oglijastra, Sardinija (Italija)

Planinski predeli Sardinije imaju najveću koncentraciju stogodišnjaka muškaraca u svetu. Njihov jelovnik karakteriše nizak unos proteina i neprerađena hrana, poput domaće testenine sa krompirom, pekorino sirom i nanom, što se dovodi u vezu sa smanjenom stopom kancera i dijabetesa kod populacije mlađe od 65 godina.

  1. Poluostrvo Nikoja (Kostarika)

Ova centralnoamerička regija ima drugu najveću koncentraciju stogodišnjaka muškaraca na planeti. Ključni faktori dugovečnosti na Nikoji su redovne fizičke aktivnosti umerenog intenziteta, duboka povezanost u unutar zajednice i snažna vera.

  1. Loma Linda, Kalifornija (SAD)

Predgrađe Los Anđelesa u kom živi velika zajednica Adventista sedmog dana izdvaja se po tome što njeni članovi žive u proseku 10 godina duže od ostatka američke populacije. Svakodnevna ishrana oslanja se na biblijski koncept unosa žitarica, voća, povrća i orašastih plodova.

Pravila ishrane: Biljni jelovnik 

Genetika igra određenu ulogu u dugovečnosti, ali naučnici ističu da je ishrana ključni pokretač dobrog zdravlja. Jelovnik u plavim zonama sačinjen je 95 % od namirnica biljnog porekla (sezonsko voće, povrće, pasulj, slatki krompir i žitarice celog zrna), dok namirnice životinjskog porekla čine svega 5 procenata.

Riba se konzumira retko, i to uglavnom manje vrste koje nisu izložene prekomernom ulovu, poput sardina i inćuna.

Jedna od ključnih navika jeste i pravilo „80 % sitosti”, koje nalaže prekid obroka u trenutku kada osoba oseti da je umereno sita, a ne potpuno. Prema dugogodišnjim studijama sa Univerziteta Loma Linda, primena ovakve pesko-vegetarijanske ishrane kod starijih osoba smanjuje rizik od smrtnosti za 18 procenata.

Još uvek nema komentara.

Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme

Ostavite komentar