Plave zone: Mesta na planeti gde ljudi žive najduže i najzdravije

Istraživanja „National Geographic-a“ i demografa identifikovala su pet geografskih regija širom sveta u kojima stanovnici doživljavaju 100. godinu čak deset puta češće nego u drugim mestima, i to uz minimalnu stopu hroničnih bolesti poput raka, dijabetesa i oboljenja srca. Naučnik Den Bjutner utvrdio je da ove geografski udaljene zajednice dele devet ključnih životnih principa, pri čemu ishrana zasnovana na namirnicama biljnog porekla čini čak 95 % njihovog dnevnog jelovnika.
Tri kriterijuma i devet zajedničkih principa
Da bi određeno područje dobilo sertifikat „plave zone”, mora da ispuni tri stroga naučna uslova: pouzdanu i dokumentovanu evidenciju o stopama rođenja i smrti, visoku stopu dugovečnosti na nacionalnom nivou i izuzetnu lokalnu dugovečnost u samoj regiji.
Istraživanja navode da stanovnici ovih mesta žive duže i kvalitetnije zahvaljujući zajedničkom obrascu ponašanja. Taj obrazac uključuje svakodnevni život sa niskim nivoom stresa, umereno i redovno kretanje tokom dana, jasan osećaj svrhe i snažnu društvenu i porodičnu povezanost, piše National Geographic.
Mesta gde se živi dugo i zdravo
- Okinava (Japan)
Suptropski arhipelag pod upravom Japana dom je najdugovečnijih žena na svetu. Osnovu njihove ishrane čine okinavski slatki krompir, soja, pelin, kurkuma i gorka dinja (goya). Okinava je ujedno i mesto gde su prva istraživanja „plavih zona” započeta.

- Ikarija (Grčka)
Ovo egejsko ostrvo, smešteno osam milja od obale Turske, beleži najniže stope demencije i smrtnosti u srednjem dobu. Dugovečnost meštana povezuje se sa tradicionalnom mediteranskom ishranom, bogatom povrćem i zdravim mastima, uz minimalnu upotrebu mesa i mlečnih proizvoda.

- Oglijastra, Sardinija (Italija)
Planinski predeli Sardinije imaju najveću koncentraciju stogodišnjaka muškaraca u svetu. Njihov jelovnik karakteriše nizak unos proteina i neprerađena hrana, poput domaće testenine sa krompirom, pekorino sirom i nanom, što se dovodi u vezu sa smanjenom stopom kancera i dijabetesa kod populacije mlađe od 65 godina.

- Poluostrvo Nikoja (Kostarika)
Ova centralnoamerička regija ima drugu najveću koncentraciju stogodišnjaka muškaraca na planeti. Ključni faktori dugovečnosti na Nikoji su redovne fizičke aktivnosti umerenog intenziteta, duboka povezanost u unutar zajednice i snažna vera.

- Loma Linda, Kalifornija (SAD)
Predgrađe Los Anđelesa u kom živi velika zajednica Adventista sedmog dana izdvaja se po tome što njeni članovi žive u proseku 10 godina duže od ostatka američke populacije. Svakodnevna ishrana oslanja se na biblijski koncept unosa žitarica, voća, povrća i orašastih plodova.

Pravila ishrane: Biljni jelovnik
Genetika igra određenu ulogu u dugovečnosti, ali naučnici ističu da je ishrana ključni pokretač dobrog zdravlja. Jelovnik u plavim zonama sačinjen je 95 % od namirnica biljnog porekla (sezonsko voće, povrće, pasulj, slatki krompir i žitarice celog zrna), dok namirnice životinjskog porekla čine svega 5 procenata.
Riba se konzumira retko, i to uglavnom manje vrste koje nisu izložene prekomernom ulovu, poput sardina i inćuna.
Jedna od ključnih navika jeste i pravilo „80 % sitosti”, koje nalaže prekid obroka u trenutku kada osoba oseti da je umereno sita, a ne potpuno. Prema dugogodišnjim studijama sa Univerziteta Loma Linda, primena ovakve pesko-vegetarijanske ishrane kod starijih osoba smanjuje rizik od smrtnosti za 18 procenata.
































Još uvek nema komentara.