Stotine mrtvih riba u ispražnjenom jezeru Dunavskog parka: Ekocid ili rutinsko čišćenje?

Danilo Popović Danilo Popović
01. jul 2026. 15:41
Beige Brown Modern Aesthetic Elegant Interior Design Facebook Cover (25)
Foto: Grad Novi Sad, radio.021/printscreen instagram

Novosadski Dunavski park juče je osvanuo kao poprište potencijalne ekološke katastrofe. Spuštanje vodostaja na minimum pri ekstremnim temperaturama ostavilo je za sobom stotine mrtvih riba, razotkrivajući ozbiljne propuste u takozvanom rutinskom čišćenju jezera i neusaglašenost nadležnih službi.

Istorijat i značaj Dunavskog parka kao Spomenika prirode

Dunavski park nalazi se u samom centru Novog Sada, na teritoriji nekadašnjeg močvarnog rukavca koji je uređen krajem 19. veka. Uređenje je uključivalo i nasipanje zemlje preko muljevito-peskovitih udubljenja, između kojih je ostala bara. Ona je kasnije ozidana i pretvorena u jezero koje danas predstavlja sastavni deo ovog parka.

Zbog svojih karakteristika, ovo prirodno dobro proglašeno je Spomenikom prirode koji služi kao mesto za odmor i rekreaciju velikom broju građana. Posebno je zanimljivo deci koja imaju priliku da dođu u bliski kontakt sa životinjama poput kornjača, riba, žaba i različitih vrsta ptica koje neretko hrane.

Međutim, tokom jučerašnjeg dana, zatekli smo nesvakidašnji prizor – jezero je bilo skoro potpuno prazno, sa stotinama mrtvih riba na površini, što je momentalno privuklo pažnju građana.

Tragom ovih informacija, elektronskim putem smo se obratili nadležnima u JKP „Gradsko zelenilo“, tražeći hitno objašnjenje o uzrocima presušivanja jezera.

Zvanično saopštenje JKP „Gradsko zelenilo“

Na ovaj upit ubrzo je usledio zvanični odgovor Jelene Mandarić, pomoćnice direktora za komercijalne poslove i turizam JKP „Gradsko zelenilo“, koji prenosimo u celosti:

„Jezero u Dunavskom parku nije presušilo usled prirodnog isparavanja ili bilo kakvog neplaniranog događaja, već je reč o planiranoj i redovnoj aktivnosti održavanja veštačkog jezera, koja podrazumeva njegovo privremeno pražnjenje. S obzirom na konstrukciju jezera i njegovu betonsku podlogu, periodično pražnjenje je neophodno kako bi se izvršilo temeljno uklanjanje nataloženog mulja, biljnog materijala i drugog otpada, kao i sprovođenje detaljnog čišćenja i sanacije podloge. Ove aktivnosti se sprovode u skladu sa utvrđenim planom održavanja i prema uslovima izdatim od strane Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode. Nakon završetka radova, jezero se ponovo puni vodom i vraća u redovan režim funkcionisanja. Trenutno se sprovode sve potrebne aktivnosti u okviru planiranog ciklusa održavanja, a nadležne službe prate dinamiku radova i stanje na terenu. Nije doneta nikakva odluka van redovnog plana održavanja, već se postupci sprovode u skladu sa već utvrđenim procedurama i praksom koja se primenjuje duži niz godina. Po završetku radova, prostor će biti vraćen u prvobitno funkcionalno stanje.“, navode iz JKPa ,,Gradsko zelenilo“

Kontradiktorne izjave: Da li u jezeru zaista nema riba?

Međutim, dok pomoćnica direktora detaljno obrazlaže proces čišćenja betonskog korita, direktor JKP „Zelenilo” sa druge strane iznosi tvrdnju koja unosi dodatnu pometnju – da u jezeru uopšte nema riba.

Čak i pod pretpostavkom da jezero nije poribljavano, što se direktno suprotstavlja navodima o Dunavskom parku na zvaničnom sajtu Grada Novog Sada, udaljenost od samo 350 metara vazdušnom linijom od glavnog toka reke Dunav ukazuje na nešto drugo. Postoji velika verovatnoća prirodne razmene faune, pogotovo ribljih vrsta, putem ptica koje koriste oba staništa tokom svog životnog ciklusa.

Pored toga, mogućnost da su građani samoinicijativno introdukovali ribu u jezero nije isključena, jer su na sličan način i crvenouhe kornjače, inače invazivna vrsta za Srbiju, postale redovni stanovnici ovog parka.

Da li je Novi Sad svedok ekocida?

S obzirom na to da se kiseonik slabije rastvara u vodi na višim temperaturama, a da je vodostaj jezera spušten na minimum dok su dnevne temperature iznosile čak 37 stepeni Celzijusa, postavlja se logično pitanje. Da li je u Dunavskom parku zaista sprovedena rutinska akcija čišćenja, ili je na delu čin nalik ekocidu kao posledica loše dizajniranog plana održavanja, usled kojeg su samo pojedinačni primerci živog sveta sačuvani i izmešteni na vreme?

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Radio 021 (@radio_021)

Još uvek nema komentara.

Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme

Ostavite komentar