Zlatno doba, ali za farmaceute. Građani na lekovima za smirenje
Foto/ Wikipedia
U 2025 godini Nišlije su popile 267.000 kutija različitih lekova za smirenje, što je otprilike kutija po glavi stanovnika navode Južne vesti. Prema podacima RFZO najviše se prodavao bromazepam, litijum karbonat i bensedin. Za lekove za smirenje građani Niša izdvojili su 320.000 evra, što je prema struci posledica sunovrata mentalnog zdravlja usled globalnih, društvenih i egzistencionalnih problema.
U privatnim i državnim apotekama u Nišu, prema podacima e-recepta Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, prošle godine je prodato 267.100 kutija neuroleptika i anksiolitika, koji se u svakodnevnom govoru često nazivaju upravo “lekovima za smirenje”. Spisak ne obuhvata antidepresive, pa je, ako bi se uračunali i oni, ta cifra verovatno mnogo veća, prenose Južne vesti.
Prema zvaničnoj statistici situacija na nivou države nije puno bolja. Godišnje u Srbiji se proda preko 7 miliona pakovanja lekova za smirenje, govore podaci iz 2022. godine. Iako zvanične statistike za 2025. godinu nisu objavljene, stručnjaci smatraju da se te brojke nisu smanjile i da je Srbija deo svetskog trenda konzumacije lekova za smirenje.
Najviše korišćeni lekovi za smirenje u Srbiji su bromazepam- najzastupljeniji sa oko 2,49 miliona pakovanja propisanih u jednoj godini; lorazepam- 1,26 miliona pakovanja izdato u godini; dijazepam-1.26 miliona u godini i Alprazolam oko 188 hiljada pakovanja godišnje.
Stručnjaci upozoravaju da nekontrolisana upotreba te grupe lekova izaziva zavisnost, te uzimanje tih lekova na svoju ruku, najčešće zbog nesanice, dovodi do ozbiljnih problema po mentalno zdravlje.



























Zlatno doba za farmaceutske kompanije a za farmaceute nikad gore nije bilo.