„Pratila sam dešavanja u Srbiji i studentski pokret, iz dana u dan, kako ljudi izlaze na ulice i stavljaju svoje fakultete i svakodnevni život na pauzu da bi se borili za ono u šta veruju. Kada sam videla da i dijaspora organizuje okupljanje u Torontu, znala sam da želim da budem tamo“, priseća se Lola Mrinković, devojka iz Kanade, dana kada je nastala poruka, ali i crtež koji je danas simbol jedne generacije – „Podrška ne zna za granice“.
„Htela sam da pokažem na najjednostavniji način da, iako smo fizički daleko, naša ljubav i podrška ipak stižu do Srbije“.
Nije mogla da zamisli da će crtež, nastao u njenom podrumu, postati prepoznatljiv simbol i vizuelni oslonac ljudi u dijaspori.
„Ni malo! Napravila sam taj crtež koji je opisao moje osećanje i podršku prema Srbiji, bez ikakve ideje šta će iz njega nastati“.
Kada je videla reakcije okoline shvatila je koliko svi dele tu istu ljubav i podršku, i da jedna poruka spaja mnogo više od samo naše dijaspore u Torontu.
„Toronto je bio samo jedan grad od mnogih u dijaspori koji je slao tu istu poruku: da podrška ne zna za granice. Vratila sam se kući posle protesta, pokrenula Instagram profil, i krenula da pravim isti koncept za svaki grad u dijaspori koji se uključivao“.
„Onda su počele da stižu fotografije ogromnih transparenata, majice, bedževi, nalepnice, cegeri, kape, sve sa mojim crtežom i tim istim rečima: da podrška ne zna za granice“.
„Mislim da sam tada shvatila da crtež više nije samo moj, i da su ljudi u njemu prepoznali svoja osećanja. To mi je verovatno najlepši deo cele ove priče“.
Kaže da njena kreativnost stanuje u njenoj duši, negde između onoga što oseća, i onoga što ne može da objasni rečima. Oduvek je volela da stvara, bilo kroz crtanje ili muziku.
„Nekada je osećanje previše jako da bih ga objasnila u nekoliko rečenica. Kada se to desi, uvek mi je lakše da ga pretvorim u nešto kreativno. Tada ne moram tražiti savršene rečenice, mogu samo da nacrtam ili odsviram ono što mi je negde duboko u duši i odmah znam da sam rekla ono što sam želela“.
„Podrška ne zna za granice“ je verovatno najbolji primer toga, kaže Lola.
„Odrasla sam okružena ljudima kojima su bake, deke, rođaci i ostatak porodice bili blizu, dok su moji bili hiljadama kilometara daleko. Još je teže objasniti osećaj kada gledaš te iste ljude koje voliš bezuslovno kako se bore za ono u šta veruju i znaš da bi, da si tamo, stajala pored njih“.
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
1
/
5
„Meni je bilo lakše da nacrtam Toronto, Srbiju, i srca koja ih povezuju. Jedan crtež i jedna rečenica rekli su ono za šta bi mi trebalo mnogo više reči“.
A onda, sasvim slučajno, crtež prestane da bude samo lična stvar i postane opšti šablon na protestima i ekranima.
„I dalje mi je pomalo sve nestvarno, ali sam i mnogo zahvalna. Vidiš nekoga koga nikada nisi upoznao, kako drži tvoj crtež. Onda vidiš majicu. Onda stigne slika iz drugog grada, pa iz druge države, pa sa druge strane sveta“.
„Tada sam shvatila da ovo je mnogo veće od samo mene, i to mi je najlepši deo svega“.
Život između dva sveta
„Pronašla sam srpsku zajednicu koju do tada nisam imala. Odrasla sam oko sat vremena od Toronta, među ljudima koji često nisu ni znali gde je Srbija. U školi, deca u mom razredu bi je mešali sa Sirijom ili Sibirom. A meni je Srbija istovremeno bila dom. Tamo sam provela leta, tamo mi je skoro cela porodica, kod kuće sam govorila srpski, slavila drugačiji Božić, i jela sarmu, pasulj, kiflice i burek. Imala sam taj ceo drugi svet koji ljudi oko mene nisu uvek mogli potpuno da razumeju“.
„Kroz ova okupljanja sam prvi put stekla prijatelje iz dijaspore kojima ništa od toga ne moram da objašnjavam“.
„Upoznala sam ljude sa svih strana sveta. Sa svakom osobom sa kojom sam razgovarala ili sarađivala, bilo da su u pitanju crteži, akcije, bedževi, medalje, knjige ili nešto sasvim drugo, videla sam istu stvar. Ljubav, podršku, veru u mlade i studente“.
„Svako od nas ima nekoga tamo ko mu nedostaje, nekoga za koga brine, i deo sebe koji je ostao vezan za Srbiju. I mislim da mi je to od početka bio najveći kompliment“.
Medalje sa posebnim značenjem
Lola je uradila i dizajn medalja za bicikliste koji su vozili do Brisela, to iskustvo je bilo posebno, a odgovornost velika.
„Kada su mi se javili sa idejom da uradim dizajn medalje za bicikliste, bila sam presrećna što su baš meni dali tu priliku i ukazali toliko poverenje. Svako srce na medalji predstavljalo je jedan grad kroz koji su biciklisti prošli na svom putu za Strazbur. Naravno da sam osećala odgovornost. Oni su prešli toliki put, toliko ljudi ih je pratilo i dočekivalo, i znala sam da će na kraju njihovog puta svakome od njih ta medalja biti oko vrata“.
„Doček sam gledala onljan iz Kanade. To mi je bilo neverovatno. Gledala sam kako jednom po jednom stavljaju oko vrata medalju koju sam ja nacrtala“.
„Ja sam bila samo jedan mali mali deo njihovog ogromnog poduhvata“.
Devojka koja obožava japansku hranu, ali ne može da zamisli život bez domaće sarme. Krase je i tri uzastopna odlaska na Kupusijadu.
Jjutra ne počinje bez kafe, a slobodno vreme ispunjava igranjem golfa, putovanjima i onim autentičnim kanadskim ledom na kojem strastveno trenira ringette (sport sličan hokeju na ledu).
Složi Rubikovu kocku za manje od 30 sekundi.
Samostalno naučila sviranje gitare, klavira. Omiljena muzika joj je Zdravko Čolić. (koga je slušala na koncertu u Kragujevcu 2021.)
E to je dvadesetšestogodišnja devojka, rođena 2000. godine, koja je 2022. završila studije programiranja sa sporednom matematikom, a danas živi na sat vremena vožnje od Toronta i radi kao programer za jednu od najvećih kanadskih telekomunikacionih kompanija.
Devojka koja je svojim talentom i crtežom premostila sedam hiljada kilometara i spojila dve obale.
To je Lola Marinković.
A njena podrška koja ne zna za granice je svakako njena porodica, kao i prijatelji.
„Oni su bili moja prva podrška koja ne zna za granice, i razlog zbog kog je ovo sve počelo“.
Posebno mi je ostalo u sećanju kada sam, za Sretenje, čula kako su moje bake i deka u Kragujevcu dočekali studente. Znala sam da bih, da sam tamo, bila sa njima.
Njene ilustracije su našle mesto i u knjizi „Birajte reči“. Njen rad ne ostaje samo digitalni trag na Instagramu, već postaje trajni dokument jedne generacije.
„Najlepši trenutak je došao nekoliko meseci kasnije. Bila sam u Srbiji, u Kragujevcu, i ušla sam u Lagunu gde sam videla „Birajte Reči“ na polici. Uzela sam knjigu, otvorila je, i našla svoje ime i crteže. Stajala sam u Srbiji i držala u rukama nešto što sam nacrtala skoro 7500 kilometara daleko, u Kanadi. Tada mi je došlo do glave dokle je sve ovo stiglo“.
Zajedništvo bez granica
Lolina priča objašnjava kako jedna dobra ilustracija ponekad kaže više o stanju duha društva nego stotine sati televizijskih debata.
„Moj crtež nije bio komplikovan. Oblik Toronta, Srbija, dosta srca i pet reči, ali ljudi su u tome odmah prepoznali nešto svoje. Nije bilo potrebno dodatno objašnjenje. Neko u Torontu, Beču, Cirihu, Parizu, Sidneju ili bilo gde drugde mogao je da pogleda crtež i razume osećaj iza njega“.
I pored svega što je doživela, iskrena je Lola…
„Bez razmišljanja bih sve to menjala za realnost u kojoj ovi crteži nisu morali da nastanu“.
„Ako moji crteži jednog dana ostanu kao uspomena na ovaj period, volela bih da predstavljaju zajedništvo koje se tada stvorilo. Koliko su ljudi, bez obzira na to gde žive, uspeli da se povežu i pruže podršku jedni drugima“.
„Pratila sam dešavanja u Srbiji i studentski pokret, iz dana u dan, kako ljudi izlaze na ulice i stavljaju svoje fakultete i svakodnevni život na pauzu da bi se borili za ono u šta veruju. Kada sam videla da i dijaspora organizuje okupljanje u Torontu, znala sam da želim da budem tamo“, priseća se Lola Mrinković dana kada je nastala poruka, ali i crtež koji je danas simbol jedne generacije – "Podrška ne zna za granice".
U Specijalnom sudu u Beogradu za sutra je zakazano izlaganje završnih reči Veljku Belivuku, Marku Miljkoviću i drugim poveznanim licima optuženim za pranje novca navodno stečenog kriminalom, objavio je portal Izlaz.
Četiri osobe teško su povređene tokom noći u Beogradu, a jedna od njih ranjena je iz vatrenog oružja u Mekenzijevoj ulici, rečeno je jutros iz gradske službe Hitne pomoći.
Vladan Petrov, predsednik Ustavnog suda, otišao je na televiziju i logikom rijalitija objasnio nam život u zemlji Srbiji. Kaže predsednik Ustavnog suda Srbije: ako nemate šta da krijete, zašto bi vas brinulo prisluškivanje. Genijalno. Konačno smo dobili ustavnog mudraca koji je rešio misteriju privatnosti. Privatnost je, ispostavilo se, samo izgovor za one koji su grešni. Čisti ljudi mogu da spavaju mirno, čak i kad im neko gleda kroz prozor i čita poruke.
Izgleda da postoji. Zato u petak u podne kreće „podkAVst“. Normalno je i da sadrži njegove inicijale u naslovu, jer i ta forma, logično, nije postojala dok je dotični nije "izmislio". Muta Nikolić je prvi gost, a njegova čuvena rečenica glasi: „Pa ovo je sve normalno.“ Za Mutu možda i jeste.
U Beogradu predstava počinje u 19.26, maksimum je oko 19.45, a završava se već oko 19.49, praktično sa zalaskom Sunca. Kod nas će Mesec prekriti samo deo Sunčevog diska. Ko zakasni, moraće da sačeka neku sledeću priliku. Ko je bio u Srbiji 1999, međutim, imaće priliku da obnovi gradivo. Mi sa pomračenjima imamo istoriju i nije baš astronomska.
Studije o tome kako da se Ibar usmeri tako da Gazivode ostane bez vode postoje još od 1985. godine. Jezero koje obezbeđuje struju i vodu za pola Kosova, i koje istovremeno drži u životu i srpski sever. Već viđena konstrukcija: pretiti nečim što bi, ako se ostvari, najviše naštetilo onima koje navodno štitiš.
Studenti Pravnog fakulteta u Beogradu objavili su na društvenim mrežama sliku pretučenog čoveka u Užicu u jednom od incidenata koji su se desili u tom gradu pred skup SNS-a.
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ocenio je da učešće predstavnika srpske vlasti na sahrani haškog osuđenika Ratka Mladića "nije nevažno", jer će pokazati stepen identifikacije vlasti u Beogradu sa njegovim zločinima.
U zajedničkoj akciji policije u Podgorici i Ulcinju razbijen je lanac trgovine ljudima i uhapšene su tri osobe. Roditelji se sumnjiče da su maloletnu ćerku predali drugoj porodici radi ugovorenog maloletničkog braka, nakon čega je devojčica primoravana na preprodaju narkotika.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da u ponedeljak, kada će na Topčiderskom groblju biti sahranjen bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, osuđen u Hagu za genocid i druge ratne zločine, ima sastanak sa predsednikom Uzbekistana Šavkatom Mirzijojevim, čija je poseta zakazana pre više meseci.
Gradonačelnik Vinkovaca Josip Romić oglasio se nakon što su, kako kaže, poslednjih dana primili pritužbe zbog odluke da Jakov Jozinović nastupi na ovogodišnjim Vinkovačkim jesenima.
Desetine hiljada građana iz cele Hrvatske su danas na velikom skupu u Zagrebu zahtevale od vlasti hitnu sanaciju ilegalno odloženog opasnog otpada na području Gospića i utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za to.
Novo istraživanje otkrilo je prirodni mehanizam kojim srce nakon infarkta pokušava da obnovi protok krvi. Naučnici veruju da bi njegovo podsticanje jednog dana moglo da pomogne u oporavku pacijenata.
Glavobolja je jedan od najčešćih zdravstvenih problema sa kojima se ljudi svakodnevno susreću, ali lokacija, intenzitet i prateći simptomi često otkrivaju mnogo više od običnog umora.
Umesto klasične operacije, lekari istražuju mogućnost da se određeni tumori unište ekstremnom hladnoćom. Metoda poznata kao krioablacija već se ispituje kod određenih oblika raka dojke, a jedan od njenih potencijalnih benefita je to što se procedura može izvesti ambulantno, bez klasične operacije i uz odlazak kući istog dana.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) glasala je da se promeni tradicionalna (Merkatorova) mapa sveta onom koja će tačnije da odrazi veličinu Afrike. Za tu promenu glasalo je 164 nacija, SAD su jedine bile protiv, a bilo je 6 uzdržanih, među kojima i Srbija.
Po narodnoj pesmi, Vuk Branković je ime koje Srbi pamte po izdaji. Po istorijskim izvorima, priča izgleda sasvim drugačije. Čovek koji je vekovima nosio etiketu izdajnika sa Kosova posle bitke je pružao otpor Osmanlijama i umro u njihovom zatočeništvu, dok su njegovi potomci vladali Srbijom, ratovali protiv Turaka, gubili oči, zemlju i državu. Na kraju su čak četiri člana porodice koju je predanje obeležilo izdajom proglašena za svetitelje
Turisti iz celog sveta počeli su da putuju u Kinu kako bi izbliza videli fabrike u kojima nastaju humanoidni roboti, električni automobili, baterije i sistemi veštačke inteligencije. Neki od ovih neobičnih tehnoloških aranžmana koštaju i do 15.000 dolara.
Glumica Natali Portman dobila je treće dete, a prvo sa partnerom Tangijem Destablom. Izvor blizak paru potvrdio je za People da je 45-godišnja glumica rodila prošlog meseca u Parizu.
Gradonačelnik Vinkovaca Josip Romić oglasio se nakon što su, kako kaže, poslednjih dana primili pritužbe zbog odluke da Jakov Jozinović nastupi na ovogodišnjim Vinkovačkim jesenima.
Više od četvrt veka nakon premijere poslednjeg ostvarenja legendarnog reditelja Stenlija Kjubrika, „Širom zatvorenih očiju“ (Eyes Wide Shut), njegova ćerka Vivijan Kjubrik javno se oglasila povodom dugogodišnjih glasina i spekulacija o navodno izbačenim delovima ovog kultnog filma.
pre1dan
Redakcija
Newsletter
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako pametno provesti vreme? Naš Portal donosi pažljivo birane teme, analize i preporuke — direktno u vaš inbox. Prijavite se i budite u toku.
Još uvek nema komentara.