Drina između turističkog bisera i ekološke katastrofe

Tokom leta, reka Drina predstavlja jednu od najlepših destinacija i pravu turističku atrakciju za ljubitelje raftinga i prirode. Zimi, međutim, ona postaje svojevrsno vodeno smetlište država kroz koje protiče.
Problem sa kojim se ova reka suočava traje već godinama. Nelegalne deponije i ljudska nebriga svake zime pretvaraju ovo prirodno bogatstvo u deponiju, u kojoj plutaju razne vrste otpada od plastike do medicinskog materijala. Otpad se zadržava kod brane u Višegradu, stvarajući prizor prave ekološke katastrofe.
Iako se nagomilani otpad periodično uklanja, trajno rešenje za ovaj problem do danas nije pronađeno.

Drina predstavlja prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, te sve tri države snose odgovornost za njeno očuvanje. Iako je još 2019. godine najavljeno zajedničko delovanje u cilju rešavanja ove ekološke krize, konkretni koraci izostaju, zbog čega se isti prizori ponavljaju iz godine u godinu.
Prema rečima lokalnog stanovništva, konkretna rešenja poput postavljanja video nadzora i uklanjanja divljih deponija postoje, ali još uvek nisu sprovedena u praksi, dok se odgovornost prebacuje sa jednih institucija na druge.
Da ovaj problem nije zanemarljiv potvrđuje i činjenica da su prizori zagađene Drine dospeli i na strane medije, uključujući „The Washington Post“ i „Reuters“.
Ukoliko se ne preduzmu konkretne mere, Drina će nastaviti da svake zime bude simbol institucionalne nebrige, umesto prirodnog blaga koje povezuje region.





























Još uvek nema komentara.