Porodica Brusa Vilisa se priprema za njegov odlazak: Mozak će biti doniran nauci
Porodica holivudskog glumca Brsa Vilisa suočava se sa sve težim posledicama njegove bolesti, dok se istovremeno priprema za njegov odlazak i donela je odluku da nakon smrti, njegov mozak donira u svrhe medicinskog istraživanja.
Ovu odluku potvrdila je njegova supruga Ema Heming Vilis, naglašavajući da je reč o emocionalno izuzetno teškom, ali važnom koraku koji bi mogao doprineti boljem razumevanju bolesti od koje glumac boluje.
Vilisu je 2023. godine dijagnostikovana frontotemporalna demencija, retka i teška neurodegenerativna bolest koja pogađa delove mozga zadužene za govor, ponašanje i ličnost. Pre toga, povukao se iz glume zbog afazija, poremećaja govora koji je bio prvi znak bolesti. Kako bolest napreduje, pacijenti gube sposobnost komunikacije, prepoznavanja bližnjih i samostalnog funkcionisanja, zbog čega je Vilisu danas potrebna stalna, 24-časovna nega.
View this post on Instagram
Odluka o donaciji mozga ima značajan naučni potencijal. Stručnjaci ističu da je upravo analiza moždanog tkiva nakon smrti ključna za razumevanje promena koje se ne mogu uočiti tokom života pacijenta, poput nakupljanja abnormalnih proteina ili genetskih mutacija. Takva istraživanja mogu pomoći u razvoju boljih dijagnostičkih metoda, terapija, pa čak i potencijalnog leka za ovu bolest koja za sada nema efikasan tretman.
Frontotemporalna demencija spada u grupu bolesti koje su i dalje nedovoljno istražene u odnosu na Alchajmerovu bolest. Najčešće pogađa osobe između 45. i 65. godine i često se u početku pogrešno dijagnostikuje kao psihijatrijski poremećaj zbog promena u ponašanju i ličnosti. Bolest napreduje postepeno, ali neminovno, a naučnici još uvek nemaju jasan odgovor šta je njen tačan uzrok niti kako da se zaustavi.
Ova bolest može imati i genetsku komponentu, pa se u određenom broju slučajeva javlja porodično. Takođe, simptomi mogu značajno varirati, kod nekih pacijenata dominiraju problemi sa govorom, dok kod drugih dolazi do izraženih promena ličnosti, gubitka empatije ili impulsivnog ponašanja, što često otežava rano prepoznavanje.
Istraživanja pokazuju da se u mozgu obolelih nakupljaju specifični proteini poput tau ili TDP-43, ali još nije jasno zašto do toga dolazi niti kako taj proces zaustaviti. Upravo zato se ova bolest smatra jednom od najsloženijih u oblasti neurologije.
Zbog toga, slučajevi poput ovog imaju širi značaj, porodica Brusa Vilisa pokušava da ličnu tragediju pretvori u doprinos nauci, sa nadom da će budućim generacijama biti dostupniji efikasniji načini lečenja i ranog otkrivanja ove razorne bolesti.
Još uvek nema komentara.