Izborna tišina: Šta je zabranjeno, ko je pod lupom i kolike su kazne
U Srbiji je počela izborna tišina pred lokalne izbore i traje do zatvaranja biračkih mesta u nedelju u 20 časova. U tom periodu, po zakonu, zabranjen je svaki oblik kampanje i uticaja na birače.
Zabrane se odnose na sve učesnike u izbornom procesu: političke stranke, kandidate, medije, organizacije, ali i građane.
Zabranjeno je 48 časova pre dana glasanja i na dan glasanja do zatvaranja biračkih mesta da se u medijima i na javnim skupovima objavljuju procene rezultata, javno predstavljaju kandidati na izborima i njihovi izborni programi i pozivaju birači da glasaju, odnosno da ne glasaju za određene izborne liste, navodi se u zakonu.
To važi za sve dnevne i periodične novine, servise novinskih agencija, radio-program i televizijski program i elektronska izdanja tih medija, kao i samostalna elektronska izdanja, uređivački oblikovane internet stranice ili internet portale, a koji su registrovani u Registru medija, u skladu sa zakonom.
Tokom izborne tišine:
nema predstavljanja kandidata i njihovih programa
nema pozivanja građana da glasaju ili ne glasaju
nema političkih oglasa, skupova ni propagandnog materijala
zabranjeno je objavljivanje procena i rezultata izbora
zabranjeno je isticanje stranačkih simbola na biračkom mestu i u krugu od 50 metara
Poštovanje izborne tišine formalno prate: Regulatorno telo za elektronske medije (REM), Republička i lokalne izborne komisije, nadzorna tela i posmatračke organizacije (CRTA, CeSID).
Međutim, zakon se pre svega odnosi na medije i javni prostor, dok je kampanja na društvenim mrežama praktično neregulisana i tu najčešće „curi“ izborna tišina.
Za kršenje izborne tišine predviđene su novčane kazne:
za pravna lica (mediji, firme): 100.000 do 600.000 dinara
za odgovorna lica u medijima: 50.000 do 150.000 dinara
za odgovorna lica u firmama: 20.000 do 50.000 dinara
za građane: 10.000 do 40.000 dinara
Iako pravila postoje, praksa pokazuje drugačiju sliku. Kampanja se seli na društvene mreže i „anonimne“ stranice, političke poruke se plasiraju kroz funkcionerske aktivnosti i „vesti“, aktivisti nastavljaju da obilaze teren i imaju direktan kontakt sa biračima.
Pauza od 48 sati pred izbore služi da bi birači na miru razmislili. U stvarnosti, kampanja se nastavlja na razne poluprikrivene načine, od gostovanja funkcionera po mnogim medijima do izmišljanja raznih „afera“ koje na prvi pogled nemaju veze sa izborima, ali nekako se uvek u centru „skandala“ nađu protivnici vlasti. I to je, bar do sada, prolazilo bez posledica.




























Još uvek nema komentara.