Šta je izazvalo poplavni talas u Nepalu? Evo šta za sada znamo

CNN CNN
27. avg 2026. 18:08
A boy looks at the devastation caused by flash flooding along the Trishuli River in Nepal's Nuwakot district, Wednesday, Aug. 26, 2026. (AP Photo/Niranjan Shrestha)
Foto: Beta/AP Photo/Niranjan Shrestha

Naučnici koji istražuju uzrok razornih bujičnih poplava koje su u sredu pogodile područje granice Nepala i Kine — gutajući gradove, puteve i mostove i odnoseći veliki broj života — sve više se priklanjaju teoriji da je katastrofu izazvalo ogromno urušavanje glečera praćeno klizištem.

Nepal je, kako se planeta zagreva, jedno od žarišta klimatskih katastrofa. Ogromne količine leda visoko u Himalajima se tope, dok stenovite padine planina postaju sve nestabilnije i podložnije pomeranju, piše CNN.

Naučnici još uvek pokušavaju da utvrde šta je tačno izazvalo katastrofu, ali evo šta za sada znamo.

Poplavni talas izazvan klizištem

Prvi znak da nešto nije u redu pojavio se u 8.37 po lokalnom vremenu, kada je tlo počelo da se trese duž granice Nepala i Kine, severno od Katmandua.

Američki Geološki zavod (USGS) prvobitno je to registrovao kao zemljotres putem svoje automatizovane mreže za detekciju zemljotresa, ali je kasnije utvrđeno da je podrhtavanje izazvalo izuzetno snažno urušavanje glečera i bujični tok nanosa, čija je snaga odgovarala zemljotresu magnitude 5,2.

Upoređujući satelitske snimke nastale pre i posle katastrofe, naučnici su utvrdili da se ogroman deo glečera odlomio visoko na planini. Odande je pao do reke ispod — razlika u nadmorskoj visini iznosila je oko 2.100 metara, pokazuje analiza CNN-a, dok je deo glečera koji se odlomio bio širok približno 600 metara.

Naučnici veruju da je istovremeno moglo doći i do klizišta, što je stvorilo smrtonosnu lavinu stena i leda koja se obrušila niz planinsku padinu i dospela u reku Lhende Khola, pritoku reke Bhote Koshi, koja iz Kine protiče u Nepal, često kroz duboke klisure.

Ogromna sila urušavanja istopila je led, a bujica je usput pokupila i dodatne, vodom natopljene sedimente, rekao je Danijel Šugar, geolog sa Univerziteta u Kalgariju u Kanadi, koji je deo naučne grupe koja istražuje urušavanje.

To bi moglo da objasni ogromnu količinu vode koja je viđena kako juri uskim planinskim dolinama i guta sve što joj se nađe na putu.

Poplavni talas — bujica vode, usitnjenog leda i stena — „prešao je prvih 22 kilometra prosečnom brzinom od 193 kilometra na sat“, rekao je Džefri Kargel, viši naučnik Instituta za planetarne nauke, neprofitne istraživačke ustanove. To znači da je prešao gotovo 22 kilometra za samo 6 minuta i 50 sekundi.

„Većina ljudi bujične poplave povezuje sa obilnim padavinama, ali u Nepalu i Tibetu, kao i u mnogim drugim visokoplaninskim područjima, one mogu biti posledica i složenih lanaca opasnosti, uključujući klizišta i lavine“, rekla je Liz Stivens, profesorka meteorologije na Univerzitetu u Ridingu.

Događaj koji je „pokrenula klimatska promena“

Urušavanja glečera i klizišta su složene pojave koje mogu biti izazvane brojnim faktorima, ali naučnici kažu da klimatske promene često imaju svoju ulogu. Nepal, koji se nalazi u regionu Himalaja koji se ubrzano zagreva, dom je hiljadama glečera koji se, usled porasta temperatura, tope i postaju sve nestabilniji.

Prema novijim istraživanjima, stopa gubitka leda sa glečera širom regiona Hindu Kuša i Himalaja, koji obuhvata i Nepal, udvostručila se od 2000. godine. To predstavlja ogroman rizik za gotovo dva miliona ljudi koji žive nizvodno od tih glečera.

Vauter Bajtart, profesor hidrologije na Imperijal koledžu u Londonu, rekao je da, iako naučnici još uvek proučavaju tačne uzroke ove katastrofe, ona predstavlja „upravo onu vrstu događaja koju pokreću klimatske promene“.

„Globalno zagrevanje smanjuje glečere, zbog čega je veća verovatnoća da će se odlomiti“, rekao je Bajtart.

Pitanja i dalje ostaju

Naučnici kažu da je potrebno još istraživanja kako bi se tačno utvrdilo šta se dogodilo i zbog čega su poplave bile toliko smrtonosne.

„Ono što je teško objasniti jesu ogromne količine vode koje vidimo na ovim apsolutno užasavajućim snimcima“, rekao je.

„To je zaista nezamislivo velika količina vode“, rekao je Šugar. „Utvrditi odakle je ta voda došla zapravo je verovatno najteži deo cele ove priče.“

Još uvek nema komentara.

Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme

Ostavite komentar