Posle Mrdićevih, stižu Petrašinovićevi zakoni: CRTA ocenjuje – dodvoravanje ODIHR-u, ne rešavaju se ključni problemi

Isidora Martać Isidora Martać
23. apr 2026. 08:00
SEDNICA ODBORA ZA PRAVOSUDJE Predsednik Odbora za pravosuđe Uglješa Mrdić
BETAPHOTO/MILAN ILIC)

U skupštinsku proceduru ušli su predlozi izmena više zakona, na predlog narodnog poslanika SNS Miroslava Petrašinovića. Sagovornik Našeg portala, Pavle Dimitrijević iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), rekao je da vlast želi da se pozabavi određenim ODIHR preporukama, ali da te promene ne pogađaju ključne probleme u vezi sa izbornim procesom, koji je u Srbiji problematičan već duže vreme.

Reč je o izmenama zakona o izboru narodnih poslanika, lokalnim izborima, Zakona o Ustavnom sudu i Zakona o izboru predsednika Republike.

Te, kako je najavljeno, ključne tačke na koje se odnose ove izmene uključuju:

Uređenje biračkog spiska: Jasnija pravila o tome ko i pod kojim uslovima može da se vodi u evidenciji, kako bi se sprečile zloupotrebe (tzv. „izborni turizam“).

Pristup medijima: Ravnopravnije predstavljanje kandidata i kontrola funkcionerske kampanje.

Transparentnost finansiranja: Stroža pravila za izvore prihoda i trošenje novca u kampanjama.

Uloga Ustavnog suda: Definisanje jasnijih procedura za rešavanje izbornih sporova.

„Međutim, ako se bliže pogleda šta je sadržaj ovih promena, apsolutno možemo da kažemo da se ove promene ne odnose i uopšte ne tretiraju ključne probleme u izbornom procesu, a to su pritisci na birače odnosno nekažnjivost, medijska neravnopravnost i zloupotreba javnih resursa i funkcija. Dakle, ovi ključni problemi ostaju potpuno van ovih zakonskih promena“, zaključio je Dimitrijević.

Dimitrijević je posebno istakao promenu koja se odnosi na ukidanje ograničenja „jedan birač – jedna izjava“ o podršci izbornoj listi, što bi značilo da će, kako kaže, ukoliko se ovaj predlog usvoji, jedan birač moći svojim potpisom da podrži u kandidaturi više izbornih lista.

„Iako je to neki međunarodni demokratski standard, u našem kontekstu je to loše rešenje jer se otvara mogućnost da se zapravo lakše veštački stvori više takozvanih lažnih izbornih lista koje, videli smo i na prethodnim izborima, služe zapravo da zbune birače ili da se dobije dodatna većina u izbornim komisijama od strane vladajuće koalicije“, rekao je Dimitrijević.

„Promene sad i odmah“

Drugo rešenje koje je predloženo jeste uvođenje obavezne obuke za članove biračkih odbora i lokalnih izbornih komisija.

Kako Dimitrijević navodi, CRTA je unazad godinama predlagala ovo rešenje. Međutim, kako kaže, treba imati u vidu da će ove odredbe koje se odnose na obavezne obuke, stupiti na snagu tek od 1. januara 2028. godine.

„Znači, neće se odnositi na prve naredne izbore i ostaje otvoreno pitanje da li će, pre svega Republička izborna komisija kao organ koji je zadužen da sprovede ove obuke, imati dovoljno kapaciteta i uspeti da dovoljno kvalitetnu obuku osmisli i sprovede“, kaže on.

Osim toga, među važnim promenama naveo je i hitnost postupka pred Ustavnim sudom.

„Uveo bi se rok od tri dana za organe za sprovođenje izbora da Ustavnom sudu dostave potrebnu dokumentaciju, dok je rok Ustavnom sudu da odluči u izbornom sporu 30 dana od kad je primio svu potrebnu dokumentaciju. To praktično znači da će se Ustavni sud kao konačna neka instanca uključiti u rešavanje izbornih sporova što do sada nije bio slučaj“, ocenio je Dimitrijević.

Podsetimo, Petrašinović je na sednici Odbora za pravosuđe izneo predlog četiri zakona o izbornom procesu. Javna slušanja će biti početkom maja u Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu i Beogradu.

Predsednik Odbora Uglješa Mrdić je predložio da se na javna slušanja pozovu poslanici, članovi Grupe za unapređenje izbornog procesa, predstavnici Republičke izborne komisije, Nacionalnog konventa o EU, udruženja CRTA, Transparentnost Srbija i druga, kao i zainteresovana javnost.

U saopštenju piše da je predloženo da budu pozvani i predstavnici Misije OEBS i Delegacije Evropske unije u Srbiji, ambasade Velike Britanje, SAD, Nemačke, Italije, Francuske, Norveške, Rusije i drugih.

Još uvek nema komentara.

Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme

Ostavite komentar