Zašto je Netanjahu doveo novog šefa Mosada?

Imenovanje general-majora Romana Gofmana za novog direktora Mosada, odobreno 12. aprila 2026. godine, predstavlja jedan od najkontroverznijih poteza Benjamina Netanjahua poslednjih godina.
Gofman, koji trenutno obavlja posao vojnog sekretara izraelskog premijera, trebalo bi da preuzme dužnost 2. juna 2026, zamenjujući Davida Barneu na čelu najpoznatije izraelske spoljne obaveštajne službe.
Rođen 1976. u Belorusiji i emigrirao u Izrael sa 14 godina, Gofman je iskusan borac, ratovao je na sedam ratišta i heroj 7. oktobra 2023. Tada je samoinicijativno krenuo na jug da se bori protiv Hamasa.
Međutim, mediji ističu da novi šef izraelskih špijuna nema nikakvo obaveštajno iskustvo.
Kuriozitet je da prvi put na čelo Mosada dolazi neko direktno iz vojske, a ne iz same agencije.
Ova odluka nije samo kadrovska. Ona je deo Netanjahuove strategije da uspostavi potpunu kontrolu nad obaveštajnim aparatom.
Gotovo identično je prošle godine imenovan David Zini, takođe general bez dugogodišnjeg iskustva u Šin Betu (obaveštajna služba kopja brine o unutrašnjoj bezbednosti i protivterorizmu), što je izazvalo proteste i ostavke.
Aman (vojna obaveštajna služba IDF-a) ostaje pod vojnim okriljem, ali tri ključne službe – Mosad, Šin Bet i Aman – sada su u rukama ljudi veoma bliskih Benjaminu Netanjahuu.
Kritičari upozoravaju da lojalnost zamenjuje stručnost, a postoje i optužbe da je Gofman u prošlosti zloupotrebio položaj (spominje se slučaj sa malоlеtnim doušnikom u IDF operaciji).
Na Bliskom istoku ovo imenovanje može imati direktan uticaj na tekući rat. Mosad je ključan za tajne operacije protiv Irana, Hezbolaha i Hamasa – od sabotaža nuklearnog programa do likvidacija.
Gofmanova vojnička, „gvozdena pesnica“ orijentacija i lična odanost Netanjahuu sugerišu agresivniji pristup i manje unutrašnje otpora prema premijerovim odlukama. Umesto nezavisnog obaveštajnog glasa, Mosad bi mogao postati još jači instrument premijerovog kabineta.
Za Netanjahua ovo je strateški trijumf: jača poziciju usred političkih pritisaka, pravnih procesa i koalicionih tenzija. Međutim, rizik je visok.
Analitičari upozoravaju na moguće masovne ostavke u Mosadu i slabljenje operativne efikasnosti usred rata u regionu punom tenzija.































Još uvek nema komentara.