Dug Sjedinjenih Američkih Država prešao je 40 biliona dolara, a za manje od jedne decenije udvostručio se tokom mandata Donalda Trampa i Džoa Bajdena.
Podaci Ministarstva finansija SAD govore da je ukupni javni dug dostigao 40,047 biliona dolara. To je istorijski rekord koji je došao brže nego što su stručnjaci predviđali, samo pet meseci nakon što je pređen prag od 39 biliona.
Kada je Tramp prvi put preuzeo dužnost u januaru 2017, dug je iznosio oko 19,95 biliona dolara. Za manje od deset godina, kroz njegov prvi mandat, Bajdenovu administraciju i početak Trampovog drugog mandata, dug se više nego udvostručio. Trećina ovog skoka vezana je za masovno zaduživanje tokom pandemije COVID-19, kada su i republikanska i demokratska administracija trošile ogromna sredstva na pomoć privredi i građanima. Ostatak je rezultat dugoročnih poremećaja, poreskih olakšica koje smanjuju prihode, rasta troškova socijalnih programa a, sve više, kamata na sam dug.
Kamate danas odnose sve veći deo budžeta i već su veće od izdvajanja za odbranu ili zdravstvo. Stručnjaci upozoravaju da se Amerika približava „spirali duga“, gde rastući troškovi kamata zahtevaju još više zaduživanja. Dug u odnosu na BDP približava se nivoima iz Drugog svetskog rata, a projekcije ukazuju da bi do 2036. mogao dostići i 63 biliona.
SAD su i dalje najveća ekonomija sveta i izdaju rezervnu valutu. Nestabilnost njihovih finansija utiče na kamatne stope, cene hrane i energije, kao i na globalnu potražnju za robom. Kada Amerika troši više nego što zarađuje godinama, to se pre ili kasnije prelije i na ekonomije ostatka sveta.
Iako su političari s obe strane okeana dugo ignorisali upozorenja, 40 biliona dolara nije samo broj. To je jasan signal da se model „živi danas, plati sutra“ približava granicama izdržljivosti.

































Još uvek nema komentara.