Evropa se suočava sa ozbiljnom neizvesnošću oko zaliha goriva, dok rat u Iranu i rastuće tenzije na Bliskom istoku dovode do poremećaja na globalnom energetskom tržištu i rasta cena nafte i gasa.
Iako su vlade i EU institucije formalno upoznate sa rezervama gasa i nafte koje se čuvaju u strateškim skladištima, ne postoji tačan i jedinstven uvid u to koliko goriva zaista cirkuliše širom kontinenta u svakom trenutku. Veliki deo zaliha nalazi se u privatnim skladištima, rafinerijama i transportnim lancima, koje kompanije nisu obavezne da u realnom vremenu prijavljuju.
Zbog toga evropski zvaničnici upozoravaju da postoji „slepa tačka“ u praćenju energetskih tokova, posebno kada je reč o dizelu, kerozinu i drugim prerađenim gorivima. Dok se gas donekle prati kroz obavezne rezerve, podaci o nafti i derivatima se ažuriraju sporo i nepotpuno, što otežava planiranje u kriznim situacijama.

Kriza je dodatno pojačana ratom u Iranu i mogućim blokadama ključnih pomorskih pravaca poput Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi značajan deo svetske nafte. Evropska komisija procenjuje da su troškovi energije u EU porasli za stotine miliona evra dnevno, dok se tržište suočava sa nesigurnošću snabdevanja.
Neki evropski ministri traže hitno uvođenje sistema za praćenje zaliha u realnom vremenu, pa čak i brze komunikacione kanale između država i Brisela. U međuvremenu, Evropska komisija najavljuje formiranje „Fuel Observatory“ koji bi trebalo da prati proizvodnju, uvoz i zalihe goriva, ali sistem još nije u potpunosti razvijen.
Stručnjaci upozoravaju da Evropa trenutno ima ograničen uvid u stvarne količine goriva koje su dostupne, što otežava reagovanje u slučaju naglih nestašica ili novih poremećaja na tržištu. Iako postoje strateške rezerve, nepoznato je koliko su one već iskorišćene i koliko će dugo moći da pokriju potrošnju u slučaju dalje eskalacije krize.
U isto vreme, globalna tržišta se prilagođavaju novim tokovima isporuke, dok se tankeri preusmeravaju ka različitim pravcima, a trgovci pokušavaju da ublaže posledice poremećaja u snabdevanju.
Ekonomisti upozoravaju da kombinacija geopolitičkog rizika i nedostatka transparentnih podataka može dodatno destabilizovati energetsko tržište Evrope u narednim mesecima.






























Još uvek nema komentara.