Predsednik SAD Donald Tramp najavio je „ekonomski Dan D“, najžešću ekonomsku ofanzivu u istoriji protiv Irana. Radi se o kompletnoj izolaciji, sankcijama svakoj zemlji, banci, luci ili firmi koja Iranu pruža bilo kakav finansijski ili trgovinski kiseonik, uključujući šverc nafte, sporazume o bankarskim transakcijama ( swap linije) i front kompanije. Ekonomska ofanziva dolazi posle pet meseci rata u koji se zaglibila Trampova vojska.
Vojna šteta je već ogromna. Iranska ratna mornarica je, tvrde Amerikanci, praktično uništena, vazduhoplovstvo svedeno na minimum, vojne fabrike i deo infrastrukture pretvoreni u ruševine. Valuta je dramatično oslabila, a inflacija prelazi 80 odsto. Blokada Ormuskog moreuza i prekid trgovine sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima dodatno su pritisli izvoz i uvoz.
Da li je Tramp samo preti? Delimično. Pretnje nisu prazne. SAD već vode „Operaciju ekonomskog besa“ od aprila, a Emirati su odmah prekinuli svu trgovinu sa Iranom. Vašington ima realne alate: sekundarne sankcije, kontrolu nad osiguranjem brodova, SWIFT sistemom i pristupom dolaru. Ipak, potpuna „ekonomska oluja“ ima ograničenja. Kina i dalje kupuje većinu iranske nafte, a Rusija i neke azijske zemlje nude kanale za zaobilaženje. Primena sankcija traje mesecima, a globalni troškovi (više cene nafte, pritisak na američke saveznike) mogu da uspore Trampa, naročito pred za njega veoma važne izbore u novembru.
Novi pritisak će svakako produbiti nestašice i inflaciju u Iranu. Režim je, međutim, navikao na izolaciju i prioritetno štiti sebe, a ne stanovništvo. Ekonomski udar će naneti ozbiljnu štetu, ali ne mora da dovede do kapitulacije.



































Još uvek nema komentara.