Dan planete Zemlje u Srbiji: Između prirodnog bogatstva i ekoloških izazova

Redakcija Redakcija
22. apr 2026. 09:31
Gemini_Generated_Image_amrxx4amrxx4amrx
Foto: AI

Danas je Dan planete Zemlje, ekološki praznik koji se obeležava u svetu koji se ubrzano menja, ali i u Srbiji, gde ekološka svest postaje jedna od centralnih tema društva.

Dan planete Zemlje ustanovljen je 1970. godine, a danas ga obeležava više od milijardu ljudi u 190 zemalja.

Glavni fokus ove godine je borba protiv plastike i prelazak na cirkularnu ekonomiju kako bi se usporilo globalno zagrevanje.

Globalna prosečna temperatura je već za oko 1,15 stepeni Celzijusa viša u odnosu na preindustrijski period.

Izgubili smo skoro 70 posto populacija divljih životinja u poslednjih 50 godina.

Srbija i ekologija: Gde se nalazimo?

Srbija se suočava sa specifičnim izazovima, ali i prilikama za zelenu transformaciju. Naša zemlja je, zbog svog geografskog položaja, posebno podložna klimatskim promenama.

1. Vazduh i energetika

Najveći izazov u Srbiji ostaje kvalitet vazduha, posebno tokom zimskih meseci.

I dalje se oko 70 posto električne energije u Srbiji dobija iz lignita (niskokvalitetnog uglja).

Subvencije za solarne panele i toplotne pumpe su u porastu, što polako menja energetsku sliku domaćinstava.

2. Upravljanje otpadom

Srbija godišnje proizvede oko 2.5 miliona tona komunalnog otpada.

Stopa reciklaže u Srbiji je još uvek niska (ispod 10% za komunalni otpad), ali se otvaranjem novih regionalnih sanitarnih deponija i centara za separaciju situacija popravlja.

Procenjuje se da u Srbiji postoji više od 3.500 divljih deponija koje direktno ugrožavaju zemljište i podzemne vode.

3. Zaštićena područja i biodiverzitet

Srbija je jedan od centara biodiverziteta Evrope.

Trenutno je oko 8 odsto teritorije Srbije pod nekom vrstom zaštite (nacionalni parkovi poput Tare, Kopaonika, Fruške gore). Cilj je da se ovaj procenat podigne na 12 posto u skladu sa standardima EU.

Reka Drina i kanjon Tare su dragulji prirode, ali su često ugroženi plutajućim otpadom, što zahteva regionalnu saradnju.

Šta možemo da uradimo danas?

Iako su sistemske promene ključne, individualni doprinos može napraviti razliku:

Smanjiti upotrebu plastike: Koristite cegere umesto kesa koje se u Srbiji i dalje masovno koriste.

Štedite energiju: Isključite aparate koje ne koristite i razmislite o boljoj izolaciji doma.

Lokalna hrana: Kupovinom na pijacama od domaćih proizvođača smanjujete „ugljenični otisak“ transporta hrane.

Još uvek nema komentara.

Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme

Ostavite komentar