Šta je zapravo SPF i kako štiti zdravlje kože

Redakcija Redakcija
22. maj 2026. 17:39
Foto: Pexels

Sa dolaskom prvih pravih prolećnih i letnjih dana, većina nas provodi znatno više vremena na otvorenom. Bilo da planirate obavljanje svakodnevnih obaveza, pešačenje ili popodnevni boravak napolju, sunčevi zraci donose preko potreban vitamin D, ali i skrivene rizike.

Indeks UV zračenja krajem maja postaje ozbiljno visok, a koža koja je mesecima bila skrivena pod zimskom odećom sada je najosetljivija i sklona oštećenjima. Krema sa zaštitnim faktorom više nije rezervisana samo za plažu i more. Ona je postala osnovni deo dnevne zdravstvene higijene. Donosimo vam jednostavan pregled kako da pravilno koristite zaštitu, dešifrujete oznake na bočicama i sačuvate zdravlje kože tokom sunčanih dana.

Pravilna zaštita ne podrazumeva da samo nasumično namažete prvu kremu koja vam padne pod ruku jednom u toku dana. Da bi faktor zaista radio svoj posao, potrebno je da izbegnete nekoliko najčešćih grešaka koje većina ljudi pravi.

Šta zapravo znače skraćenice SPF i UVA?

Kada kupujete kremu za sunčanje, na njoj ćete videti različite brojeve i slova. Da biste znali šta kupujete, važno je da razumete dve ključne vrste zračenja koje stižu do nas:

  • UVB zračenje i SPF: Oznaka SPF (Sun Protection Factor) odnosi se isključivo na zaštitu od UVB zraka. To su zraci koji izazivaju vidljive opekotine, crvenilo i direktno oštećuju površinski sloj kože. Broj pored oznake (npr. SPF 30 ili 50) teoretski označava koliko puta duže možete ostati na suncu bez opasnosti od crvenila u odnosu na situaciju kada nemate nikakvu zaštitu.

  • UVA zračenje i starenje: Ovi zraci prodiru duboko u kožu, prolaze kroz staklo i oblake, i prisutni su tokom cele godine. Oni ne izazivaju bolne opekotine, ali su glavni krivci za prerano starenje kože, gubitak elastičnosti, pojavu bora i hiperpigmentacijskih fleka. Na kremi uvek tražite oznaku UVA u krugu, to je dokaz da proizvod ima adekvatnu zaštitu od oba spektra.

5 zlatnih pravila za nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom

Najveći deo oštećenja kože nastaje jer se krema koristi na pogrešan način ili u nedovoljnoj količini. Evo kako da osigurate maksimalnu efikasnost:

  • Pravilo dva prsta za lice: Da biste postigli nivo zaštite koji piše na ambalaži, morate naneti dovoljnu količinu proizvoda. Za lice, vrat i uši idealna mera je dužina dva vaša prsta (kažiprsta i srednjeg prsta) napunjena kremom.

  • Namažite se pre izlaska napolje: Hemijski filteri u kremama zahtevaju vreme da se aktiviraju i stvore zaštitni film na koži. Zato kremu nanesite najmanje 15 do 20 minuta pre nego što zakoračite na sunce.

  • Obnavljanje na svaka dva sata: Nijedan zaštitni faktor nije trajan. Znojenje, brisanje peškirom i boravak u vodi skidaju zaštitni sloj. Ako ste konstantno izloženi suncu, nanošenje kreme morate ponoviti na svaka dva sata, bez obzira na to koliki je početni broj SPF-a.

  • Ne zaboravite zaboravljena mesta: Opekotine se najčešće javljaju na delovima tela koje redovno preskačemo. Posebno obratite pažnju na uši, gornji deo stopala, zadnji deo vrata i samu liniju rasta kose. Takođe, obavezno koristite balzam za usne sa zaštitnim faktorom.

  • Zaštita je obavezna i u hladu: Čak i kada sedite u debeloj hladovini drveća ili ispod suncobrana, pesak, beton i voda reflektuju do 50% UV zraka direktno na vašu kožu. Hlad smanjuje toplotu, ali vas ne štiti u potpunosti od zračenja.

Kako izabrati SPF prema tipu kože?

Moderne kreme sa zaštitnim faktorom više nisu guste i masne kao nekada. Danas možete pronaći lagane formule prilagođene svakom tipu kože, koje se savršeno ponašaju u svakodnevnim okolnostima:

  • Masna i problematična koža: Birajte fluide i kreme sa oznakom „oil-free“ ili „fluid“ koje imaju matirajući efekat. Oni neće zapušiti pore niti izazvati pojavu akni.

  • Suva koža: Za vas su idealne bogate, hidrirajuće kreme koje sadrže sastojke poput hijaluronske kiseline ili glicerina, kako bi koža zadržala vlagu tokom celog dana.

  • Osetljiva koža sklona iritacijama: Tražite kreme sa mineralnim filterima (cink-oksid i titanijum-dioksid). Oni ne prodiru u kožu, već stvaraju fizičku barijeru na njenoj površini koja odbija sunčeve zrake poput ogledala, što drastično smanjuje rizik od alergijskih reakcija.

NAŠ TV

Još uvek nema komentara.

Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme

Ostavite komentar